Umjetnička kritika: ovdje i sada

Ljubitelji dobrog štiva koji su imali priliku posjetiti neku od promocija ovogodišnjeg Prvog internacionalnog festivala književnosti Boo...

Ljubitelji dobrog štiva koji su imali priliku posjetiti neku od promocija ovogodišnjeg Prvog internacionalnog festivala književnosti Bookstan još sabiraju utiske nakon njegovog zatvaranja. Internacionalni gosti festivala su, dakako, sve vrijeme bili u prvom planu, te se o izuzetno važnoj aktivnosti festivala - radionici za mlade kritičare i kritičarke - pisalo tek u jednoj ili dvije rečenice. Sada, kad su se nagrade za najbolju kritiku podijelile, galama u Radićevoj utišala, a uvaženi gosti otputovali, red je da se progovori i o tome šta se svakog jutra između 10 i 12 sati tokom trajanja festivala dešavalo u podrumskoj učionici Akademije likovnih umjetnosti.

Predavači na radionicama bili su Edin Pobrić, profesor na Odsjeku za komparativnu književnost u Sarajevu, Nenad Rizvanović, književni kritičar i izdavač iz Zagreba, Aleksandar Hemon, proslavljeni pisac i kurator festivala, John Freeman, književni kritičar i urednik časopisa Freeman’s, i Mona Eltahawy, egipatska aktivistkinja i publicistkinja. Prenijevši iskustva iz svojih doista različitih sfera djelovanja, domaći i internacionalni autori su se u “učiteljskoj” ulozi, prema općem dojmu učesnika, odlično snašli, što može potvrditi i potpisnica ovih redova, također jedna od učesnika.

Radionica je potvrdila nekoliko pretpostavki, dok je druge opovrgla. Učesnici su posvjedočili o dobro poznatoj marginalizaciji kritike i njenom prigodničarstvu, a posebno su istakli nedostatak kritike u području drugih umjetničkih formi poput filma ili likovnih umjetnosti. S druge strane, iz profila učesnika bilo je vidljivo da se za kritiku ne interesuju samo studenti književnosti i jezika nego i scenskih umjetnosti, filma, drugih humanističkih znanosti.
Možda je ipak najbolje dati riječ samim učesnicima, budućim (i sadašnjim) kritičarima i kritičarkama. Pitali smo ih koja je uloga književne, i općenito umjetničke kritike, na bh. književnoj sceni danas.

 Jasmina Bajramović - Umjetnička kritika: ovdje i sada
Jasmina Bajramović
- Književna kritika u BiH je uredno isparcelisana unutar grupe neprikosnovenih i samoprozvanih akademskih književnih autoriteta i kao takva postoji samo formalno. Prave književne kritike i nema u onom smislu da ona izaziva određenu reakciju i plodotvornu polemiku. Kod nas je svedena uglavnom na ad hominem argumente i služi kao posljednja faza diskvalifikacije “protivnika/ice”.
 Amila Selimović - Umjetnička kritika: ovdje i sada
Amila Selimović
- Nažalost, književne kritike nema dovoljno, a važno je da ona bude prisutna u različitim vrstama medija. Posebno je bitno omogućiti studentima i mladim ljudima da imaju priliku pisati i objavljivati u različitim vrstama medija. Književna kritika je odlična kada neovisno o bilo kakvim i bilo čijim utjecajima na kritičara piše o novim knjigama i sugerira nam da li da ih čitamo ili ne.
 Azra Nezirić - Umjetnička kritika: ovdje i sada
Azra Nezirić
- Književna kritika danas zauzima izrazito lošu poziciju i još lošiji status onoga koji ju piše. Književna kritika se uglavnom svodi na slatkorječivost prema piscima s kojima je književni kritičar prijatelj i javno neprijateljstvo prema onima s kojima ne dijeli svjetonazor, zapostavljajući književni tekst kao takav. BiH je područje male literature i još manje književne kritike te moramo da naučimo da zaustavimo našu arogantnu i bahatu narcisoidnost koja nas uveliko sputava u svakom vidu znanosti, pa i književne kritike, koja je kao takva spoj znanosti i umijeća.
 Emina Isić - Umjetnička kritika: ovdje i sada
Emina Isić
- Kako sama riječ kritika u našoj kulturi prepunoj sujete ima većinom negativnu konotaciju, do sada je bilo teško uopće misliti kritiku na ovim prostorima. Kritika je u posljednjih nekoliko godina zaživjela na području pozorišta, ali još ne potpuno, niti je dobila svoj legitimni status u ostalim granama umjetnosti: filmu, likovnim umjetnostima, muzeologiji, poeziji i uopće književnosti. Bookstan je, prema tome, položio neku vrstu temelja za mladu književnu kritiku u oblasti poezije i proznoumjetničkih formi, i time ne samo pokazao da kritika postoji već da je njen primarni zadatak da informiše i oglasi postojanje književnosti.
 Fatima Bilčević - Umjetnička kritika: ovdje i sada
Fatima Bilčević
- Pozicija književne kritike danas u Bosni i Hercegovini vrlo je nezavidna, a razlog tome je u najvećoj mjeri nepostojanje jedne zrele književne scene, a na koncu, i društva u cjelini, koja bi bila sposobna sagledati prednosti i nedostatke i iskoristiti kritiku kao aparat pomoću kojeg će napredovati, sazrijevati i dostizati svoju najbolju moguću formu.
 Meliha Hadžimehmedagić - Umjetnička kritika: ovdje i sada
Meliha Hadžimehmedagić
- Uloga književne kritike danas u BiH je ista kao što je bila oduvijek: njen zadatak je da preispituje kriterije za vrednovanje estetske kvalitete različitih književnih žanrova.
 Lejla Ljuca - Umjetnička kritika: ovdje i sada
Lejla Ljuca

- Književnost je u našoj državi u jednoj nezavidnoj poziciji, tako da je književna kritika bitna samo maloj grupi ljudi koji vole književnost. Zbog toga što je danas aktuelno mišljenje da je književnost nepotrebna, jer nije profitabilna, kritika se doživljava kao suvišnost koja se treba zanemariti. Takvo mišljenje je paradoksalno jer je ona najčešće upućena javnosti i kao takva, ona je spona između javnosti i književnosti.

 Dženana Aljević - Umjetnička kritika: ovdje i sada
Dženana Aljević
- Književna kritika u BiH je takođe kao i sama bh. književnost ili bolje općenito bilo kakva druga umjetnost jednostavno marginalizirana i pripada dijelu jednog općeg haosa na kojeg niko ne obraća pažnju, a kamoli da pokazuje želju da ga uredi. O tome jednostavno govori i sama pozicija ljudi koji se bave time i koja je, nažalost, vrlo malo cijenjena. A kada je u pitanju uloga književne kritike, ona bi svakako trebala biti jedna vrsta osvjetljavanja određenog književnog djela u njegovom ideološkom, etičkom i estetičkom kontekstu, odnosno trebala bi da istakne njegove najbolje, ali i najgore osobine i da obavijesti čitaoca o kakvom je djelu riječ.
 Ljuopko Mišeljić - Umjetnička kritika: ovdje i sada
Ljupko Mišeljić
- Mislim da je književna kritika u BH i regionalnim medijima skoro pa iskorijenjena. Pored veoma male zastupljenosti, problem je i pitanje njenog kredibiliteta u zavisnosti od toga ko je piše i gdje se objavljuje. Dok se mnogi odlučuju samoprozivati književnim kritičarima, akademska zajednica je sve tromija i koliko vidimo, ne planira se angažovati. Ako nije važna medijima, a ni akademska zajednica ne utiče na njen razvoj, onda je pitanje je li nam književna kritika uopšte i potrebna; ili koliko će nas koštati da je nema.
 Mariana Sedić - Umjetnička kritika: ovdje i sada
Mariana Sedić
- Književna kritika u BiH nije relevantna zbog odsustva autoriteta u toj oblasti, favorizovanja određenih pisaca iz raznih političkih i nacionalnih razloga, kao i podobnosti koja zavisi od toga koja vrsta medija objavljuje kritiku. Književna kritika treba da zauzima ulogu posrednika između knjige i čitaoca. Većina novina nema prostora za ovu vrstu tekstova, te se tako zanemaruje i previđa veliki broj čitalaca.

Povezani članci

vesti 5973722650149901180

Popularno

Novo

BKG

Pretplatite se besplatno

item