ROMAN REBUS U KOJEM LJUBAV SJAJI U TAMI THANATOSA

„Učiteljica modnog krojenja u Sarajevu 1914.“ Ante Zirdum, Dobra knjiga, 2014. Polivalentni postmodernistički roman - rebus „ Učitel...

„Učiteljica modnog krojenja u Sarajevu 1914.“ Ante Zirdum, Dobra knjiga, 2014.

Polivalentni postmodernistički roman - rebus „Učiteljica modnog krojenja u Sarajevu 1914.“, nagrađen od Fondacije za Izdavaštvo Sarajevo kao I godišnjom nagradom  Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne "Antun Branko Šimić" za 2015. god., karekteriše fabula skrivena među isječcima romansirane biografije dva stvarna lika, Anke Topić i Marije Lampracht, dvije učiteljica koje te godine žive i rade u Sarajevu. Anka Topić, prva bosanskohercegovačka pjesnikinja koja je objavila knjigu poezije daleke 1908., bila je izazov za ovog plodnog književnika, a godina početka Prvog svjetskog rata prikladna tema uz njenu stotu godišnjicu.

U svom opusu autor ima više historijskih romana i romansiranih biografija: Bistuanska kronika, Saga o dva mačaRobinja i martolozi, Medico Laureato, Carski rez. U njima zahvata čitave epohe ili pak živote likova  kao što su prvi bosanskohercegovarčki ljekari, fra Mato Nikolić i fra Mijo Sučić. Ovdje se, pak, bavi sudbinama nekoliko likova u jednoj godini, a organizacijom i strukturom građe sublimira  svoje poruke.

Iako je  forma dnevnika (prva polovina godine) i noćnika (druga polovina godine) inače limitirana i statična, pisac je uspio da, kroz prizmu žene strankinje progresivnih orijentacija (što na neki način predstavlja nepristrasan diskurs viđenja kulturoloških karakteristika ondašnjeg života u Sarajevu), zaokupi pažnju čitaoca dinamičnim i slikovitim događajima. Tu se nalazi obilje dokumentarističkog materijala  oslonjenog na dnevni časopis „Sarajevski list“ koji poput žile kucavice daje životnost romanu. Iz perspektive glavne junakinje interpretiraju se najatraktivniji događaji i ličnosti, a tok svijesti i unutarnji monolog učiteljice Marije disciplinuje se hronologijom i obogaćuje romansiranjem biografije pjesnikinje Topić.

Tema romana je fenomenologija rata, njegova demistifikacija i revizija geneze raščlanjena kroz odnos ekonomskih i političkih interesa vladajuće elite, ali i kroz odnos mržnje i ljubavi kao univerzalnih antipodnih pojmova. Baš kao što Hemingway kaže u romanu „Zbogom oružje“: „Ali ratove stvaraju, izazivaju i započinju isključivo ekonomske suprotnosti, a vode ih svinje koje nastoje da izvuku korist iz njih.“

Rat nije izbor, nego za mnoge njegove aktere posljedica neodlaska i pravovremenog izbjegavanja mobilizacije. Preciznije, Zirdumov je stav da svaki čovjek ima pravo izabrati da ode iz područja ratnog pakla. Njime  autor nastavlja emancipovano tumačenje izbora Maksa Levenfelda iz “Pisma iz 1920“ kao „pitanja prava da ne budete mobilizirani ili ne budete osuđeni kao dezerter ako niste htjeli uzeti pušku te u nekoga pucati, jer naprosto ne vjerujete da je to svrhovito”.  Zbog istog razloga se Krležin domobran Loborec Štef u djelu “Bitka kod Bistrice Lesne”, iako ranjen, vraća  na front da bi izbjegao presude ratnog suda i strijeljanje zbog dezerterstva.

Autorova apokaliptična prognoza je da se rat može desiti na bilo kojoj geografskoj paraleli, rasplamsati i cijeli svijet pretvoriti u pepeo za tili čas, kao i sve što je godinama građeno. Nagomilano nezadovoljstvo i obespravljenost ljudi kratki su fitilji za taj plamen, a s druge strane, sama vlast povremeno pribjegava ratovanju kako bi preokrenula loše socioekonomske prilike. Tome dodaje i psihološki profil muškaraca koji se lijepe za autoritete i slijede vođe bez razmišljanja.

Anto Zirdum takođe razobličava ideologizaciju kolektivnog pamćenje balkanskih naroda (ne samo bosanskih): Problemi se najlakše nalaze u susjedu druge vjere, podrivački se tumači historija, što u određenom trenutku izvuče iz čovjeka ono sumanuto i goropadno.  

U kontekstu tadašnje Austrougarske monarhije, koja gura balkanske male narode u bratoubilački rat, sarkastično se opisuju regimente sastavljene od  ovdašnjeg ljudstva čija su sjedišta na sjeveru. Naravno, van ratne zone. Na tom mjestu čitaoc će se opet sjetiti  antiratne  naturalističke Krležine zbirke „Hrvatski Bog Mars“, u kojoj je obični čovjek, seljak,  bačen u besmisleni stravični  rat i strada radi tuđih interesa. Izgleda je to neumitnost kratkovidih balkanskih naroda opterećenih fatalizmom i defetizmom. 

Ipak, nudi se rješenje u ideji evropskog zajedništva svih rasa, a gotovo utopijsko - kosmopolitski zaključuje da je cijela zemaljska kugla u suštini jedinstveni prostor („Jedan svijet jedna država“). Konkretna „Kulinovska“ rješenja bosanskih teških prilika kao što su  nepriklanjanje, izlazak iz robovanja  nacionalnim torovima,   zdrava obostrana saradnja sa komšijama i ekonomsko dostojanstvo, bacaju malo vjere u budućnost ove zemlje,  od čega smo vrlo daleko u trenutku kada se djelo piše.

Nasuprot destruktivnoj snazi mržnje, zla i ratnog stradanja, pisac je izvajao drugu veliku silu -  Ljubav. Nažalost, u vrijeme topova mržnja bukti, a ljubav između Anke Topić i kapetana Begovića – svjetlost koja sjaji u  mraku thanatosa, ne bude realizovana, baš kao što ne bude ni u romanu „Zbogom oružje“ Ernesta Hemingwaya, između Catherin i Frederica. Ljubav pobjeđuje, iako stradaju oni koji vole.

„ A evo, oprostio sam i ja sebi i sada znam da je ljubav sila koja nema svoju suprotnost, sveprisutna bit svemira bez straha, nesebično jedinstvo dvije jedinke koje ne moraju nužno biti skupa da bi ljubav živjela, jer ljubav će opstojati i ostati i kada nas ne bude.“

U ovom angažiranom, duboko antiratnom romanu, rat je oslikan vještim kistom tamnim i gustim bojama  krvi, blata, sakatih mladića i vagona leševa na obje strane. Kratkim i jasnim rečenicama, jezikom svakodnevnice Anto Zirdum definiše stvarne uzroke rata ignorišući pri tom njegove povode, te prikazuje njegovu rušilačku bijedu i imanentni apsurd. S druge strane, izlaz  je u ljubavi kao stvaralačkoj snazi koja pokreće ono najbolje u čovjeku! 
                                
Jasmina Hanjalić

Povezani članci

vesti 9017904540505143172

Popularno

Novo

BKG

Pretplatite se besplatno

item