Milan Zagorac o Književnosti uživo

01. Član si Književnosti uživo. Za Književnost uživo smo saznali preko Facebooka. Kako je nastala ideja za takvo nešto? Zapravo je...

01. Član si Književnosti uživo. Za Književnost uživo smo saznali preko Facebooka. Kako je nastala ideja za takvo nešto?

Zapravo je ideja rođena iz dubinske potrebe. U Rijeci, ali ne samo u Rijeci, već i u cijeloj Hrvatskoj smo bili suočeni s dvama problemima: prvi je bio neadekvatnost postojećih literarnih platformi koje bi pisce učinili vidljivima, a drugi je bio zahtjev za autentičnošću koja mora priznati da literatura nastaje negdje gdje prije nije nastajala. Da se preselila na nešto drugo, u drugi medij, na drugu platoformu, negdje gdje postoji i publika i autori, gdje sve to živo diskutira, raspravlja, dijeli mišljenja... Čak je i izostanak stava, lajka, također stav. U klasičnom časopisu toga nema, tamo je uredništvo ili čak jedan urednik onaj koji diskrecijski odlučuje, ovdje toga nema od početka. Niti jednom gestom, osobno kao suosnivač, a ne vjerujem ni ostali kolege, nismo vidjeli potrebu da se Književnost uživo pretvori u zatvorenu homogenu grupu. 
Krenulo je brzo i naglo, nakon prvog riječkog predstavljanja Ri Lita (http://ri-lit.serve4.com/), odnosno sada već poznate Noći velikog čitanja. Radi se o festivalskoj manifestaciji jedne večeri posvećene čitanju riječkih autora pred domaćom publikom, dakle, publikom koja vas mahom osobno poznaje. Vlado Simcich Vava je bio taj koji je to kanalizirao na jedan rockerski način, kao neki vid koncerta, samo to nije koncert. Nije ni pričanje, ovo nije splitski Pričigin. Svatko njeguje neki svoj način i stil.
Književnost uživo je nastala na Facebooku. Nije ni neobična ta ideja, ipak je ta mreža daleko najpopularnija i biti na njoj znači i »postojati«. To »biti vidljiv« je zahtjev nad zahtjevima. Odmah naglašavam da je cijela priča koncipirana tako da ne bude egotriperska nego suradnička i održiva, da autori međusobno, ali i čitatelji podržavaju jedni druge, da je književnost zaista živ prostor propitivanja njezinih mogućnosti, a samim time, jasno, i granica naše stvarnosti, no ne bih htio biti preuzetan. Ova je stranica namijenjena i onima koji tek počinju, to je zaista nužan prostor koji je bio na umoru, kojem je papirnati tiskani medij nedovoljan. Pogledajte samo stranice kulture na svim portalima, to nikoga ne zanima!!! A pogledajte stranicu Književnosti uživo, bilo da je riječ o Facebooku, o webu, o Issuu izdanju, to je jednostavno živ prostor. Književnost uživo ne bi postojala bez zajednice i bez njezine potrebe za time. 

Kao što sam već napomenuo, ako je demokracija sine qua non i jedino moguće rješenje, onda mora biti primjenjiva i na književnost. Ako želim vlastitu stranicu na kojoj samo ja objavljujem, ni to mi nije onemogućeno. Ali ovako stječem mogućnost sinergije, mogućnost stvaranja pozitivne interferecije, mogućnost da nešto naučim i dobijem od drugih, a to je i poanta. Ovo je polagan put i nije lagan, ali je nužan. Sve ostalo, postavljanje samoga sebe, postavljanje vlastitog literarnog zahtjeva pred druge, čini se vrlo anakrono, ali je također dopušteno. Stoga je ova literarna demokracija uvjet koji jedini predstavlja rješenje, ali to ne znači smanjenje kvalitete. Iskreno, ovaj model kod nas još nije prepoznat do kraja, izuzev ovog ljudskog kapaciteta (naime, čim imate 40.000 fanova, ipak će se obratiti pažnja na vas), no puno razumijevanje književne zajednice još nije ni na rubu prepoznavanja. Ono još živi u starim, okoštalim utvrdama krugova i kružoka, serklova koji možda jesu, a možda ni nisu literarno relevantni. Ali nismo si nikada zadali zadatak demontaže tog evidentno neuspješnog modela. On će sam s vremenom izgubiti bitku, ako već i nije. Ono što je sada bitno, to je osvježavanje zajednice, stalno plasiranje novih materijala, po mogućnosti književno sve relevantnijih i sa sve većim penetriranjem u tkivo čitatelja. Cilj je izgraditi kvalificiranu čitateljsku publiku s jakim kritičkim stavom i širom otvorenog pogleda koja kreativno živi svoj život.

02. Vaša stranica (http://knjizevnostuzivo.org/) je otvorena svima koji žele objavljivati svoje radove. Ovakav demokratski pristup, kad su u pitanju književni magazini, revije, ne susreće se baš svaki dan … 

Književnost uživo je formalno časopis. Nema karakteristike pokreta, iako je na neki način i to, pokret za deinstitucionalizacijom književnosti iz uskih, malih, osobni niša akademskih krugova ili već odavno nekrotiziranih kružoka. Ta deinstitucionalizacija može preživjeti samo u kontekstu opće demokratske paradigme i suradnje. Ona je sama po sebi odraz suradničke demokracije. Suradnička demokracija je sustav u kojem svatko ima pravo na svoje mišljenje i na djelovanje i nitko ga nema pravo u tome sputavati, također ona znači suradnju, što znači da će svatko onaj tko surađuje biti i u boljem položaju. Ona znači i odgovornost. Demokracija se ogleda u tome da se ne isključuje one koji imaju bitno drukčije stavove, prehermetični su, ili su, s druge strane, premladi da bi privukli pažnju. To znači da se potiče i one koji su u »nepovoljnijem« položaju da ostanu i stanu na svoje noge.
Formalno, izdavač časopisa je Studio TiM uz dosadašnju suradnju s Katapultom, u stvarnosti to je samostalna redakcija koja ima vrlo difuzno vođenje, ali je zahtjev kvalitete iznad svega. Tri su kruga probira, prvi je Facebook gdje objavljuju svi, zatim časopis koji prati periodički najbolje po odabiru difuzne redakcije i to je web gdje se nalazi uvijek nabolje od najboljeg. Već danas, bez lažne skromnosti, vidi se da je rezultat golem, da su autori koji su se kristalizirali kao vodeći zaista autori od formata, autori koji iza sebe imaju već ozbiljne literarne biografije i čija djela će vrlo brzo postati književno relevantna. Ona su svježa i donose stalno novu i svježu energiju.
Krajnji cilj je osnovati ediciju, za sada se to čini više sporadično kroz nakladničke projekte Studija TiM, ali još uvijek tražimo način za potpunu artikulaciju.

03. Na kojim područjima  Književnost uživo, samo na području književnosti ili se povezujete i sa umetnicima sa drugih područja, glasbenicima, slikarima …? Što je s jezičnim pitanjima

Od samih je početaka Književnost uživo otvorena i drugim vidovima umjetnosti jer je samo jedna umjetnost, a različiti su načini izražavanja. Posebno se pridaje značaj vizualnom, iskustvo se već sada može vidjeti i u samom oblikovanju kako weba tako i samog časopisa. Vođeni smo onom jednom idejom Victora Papaneka, primjerice, o korištenju dovoljnih i dostupnih resursa za stvaranje najboljeg mogućeg, dakle, mi smo stoga materijalno krenuli od apsolutne nule, mi smo krenuli iz bankrota. Suradnja ne samo s drugim umjetnostima, nego i s drugim jezičnim područjima uvijek je stajala kao važan uvjet, no to se ostvaruje sporije. Postoje i primjeri glazbene suradnje, iako ova sa slikarima i grafičarima vidljivo upada u oko. To je sve neka vrsta sinestezije. 

Naravno, što se tiče jezične barijere, nje nema na području Hrvatske, Srbije, BiH i Crne Gore, malo je složenije s Bugarskom i Makedonijom (naime, bilo je neke rudimentarne suradnje, ali svakako mi se čini neobično da kao jezik posrednik koristimo engleski, kada se de facto razumijemo), a sa Slovenijom smo u začetku suradnje – iako se hrvatski i slovenski (posebno govornici kajkavskih područja) međusobno uglavnom razumiju, suočavamo se s onim da čitatelj ako vidi ma kako dobar rad na jednom od ta dva jezika, a nije izvorni govornik odmah odustaje. Ne bih rekao lijenost, ali svakako demotivirajuće. Što ćemo onda? Treba nam baza prevoditelja, jer sam uvjeren da imamo što reći i svojim germanofonim i italofonim susjedima, da ima itekako prostora za dijalog, no još nismo došli do neke konkretizacije. Što se tiče hrvatskog, srpskog, bosanskohercegovčkog, crnogorskog standarda, jednostavno ga uzimamo zdravo za gotovo, tekstovi se objavljuju, lektoriraju i uređuju po jezičnim standardima izvornog govornika, sve su to međusobno razumljive jezične osnove i nema barijere. 
A za sve to treba i vremena i novca kojeg nema i ljudi i inicijative i entuzijazma i profesionalizma.

04. Pored internetskog magazina, objavljujete i e-knjige, printane knjige i reviju, priredjujete literarna čitanja … Tu se ovijek postavi pitanje finansija – kako se Književnost uživo financira? Kakav je interes lokalnih pa i državnih vlasti za vas i vaš rad?

Spomenuh da sporadično objavljujemo, ali to nije dio sustava, no svakako je cilj postići to da imamo svoju ediciju. Osim tiskanog izdanja časopisa, cilj je stvoriti i krug pretplatnika koji bi mogli pomoći da ova zajednica postane samoodrživa. Za sada nas financiraju Grad Rijeka, Ministarstvo kulture i Primorsko-goranska županija, i to s iznosima koji se danas smatraju relevantnima, ali u stavrnosti više služe kao moralna podrška. Kako osobno smatram ovaj projekt vrlo perspektivnim, ali ako i samo ako bude spreman na stalne promjene i stalan protok ljudi, ideja, tekstova i drugih materijala, možda se u okviru nekih novih financijskih konstrukcija uspije stvoriti stvarna samoodrživa zajednica nezavisnih kreativaca kakve ni nisu neko veliko čudo izvan Hrvatske, u ostatku EU. No kod nas je to novina koja nadmašuje način razmišljanja o književnosti kako nečemu što je potrošnja i što ne generira nikakvu vrijednost. Dapače, uvjeren sam u posve suprotno. Da se književnost u Hrvatskoj posveti postotak pažnje koji zaslužuje recikliranje boca ili da se preformulira financiranje kulture iz pretplate internetskih korisnika uz stvaranje nove game proizvoda dostupne kakvom takvom tržištu.

Književnost uživo

Povezani članci

vesti 5150371310052338324

Popularno

Novo

BKG

Pretplatite se besplatno

item