Šejla Šehabović: Misliti izvan okvira pukog preživljavanja

Ne možemo prihvatiti da se svakodnevno borimo da Muzej opstane - a da istovremeno ne obavljamo jednu od osnovnih funkcija Muzeja - onu ist...

Ne možemo prihvatiti da se svakodnevno borimo da Muzej opstane - a da istovremeno ne obavljamo jednu od osnovnih funkcija Muzeja - onu istraživačku i edukativnu, izjavila je, između ostalog, u intervjuu za Oslobođenje Šejla Šehabović, direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH...


• Godišnjak Muzeja "Baština", s dva objavljena broja, nije dobio priliku biti memoriran u stručnoj javnosti, niti se svrstati u publikaciju koja se redovito objavljuje. Kako se došlo na ideju da se objavi ovaj novi, odnosno treći broj nakon 23 godine, tj. 25 godina poslije od objavljivanja prvog?
- Ideja ponovnog pokretanja "Baštine" posve je prirodna - dosadilo nam je čekati da neko drugi riješi ono za šta sami nismo odgovorni (naravno, kad ovo kažem, uvijek mislim na pravni status i finansiranje Muzeja) i odlučili smo raditi svoj posao. Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH zaslužuje da ima godišnjak, taj godišnjak, koji se bavi pitanjima ostavštine u kulturi potreban je ovoj zemlji. Odlučili smo, umjesto novoga časopisa, ponovno pokrenuti stari. Time pokazujemo da nismo "repe bez korijena", pa čak i ako je, poslije toliko godina, uređivačka koncepcija posve drugačija u odnosu na prethodne brojeve, naša namjera je pokazati da nastavljamo i da u našoj zemlji ima vrijednih stvari na koje se valja, makar i kritički, nadovezivati. Fondacija za izdavaštvo u ovoj je godini pomogla štampanje časopisa. Moram spomenuti ogroman trud svih koji u ovom broju, bez pravedne naknade i iz velike ljubavi prema Muzeju doprinijeli tome da treći broj "Baštine" bude uzbudljivo štivo koje nudi nove poglede na tradiciju, kanonizaciju, kulturu pamćenja i doprinos žena našoj kulturnoj historiji. Ponosna sam što se ovdje mogu zahvaliti prof. dr. Damiru Arsenijeviću, koji je, usprkos brojnim drugim obavezama pristao da bude glavni i odgovorni urednik "Baštine", te uradio "lavovski" dio posla oko nečega što se ponovno rađa.

Prisilni zaborav

• Novi, treći broj, otvaranje je, kako ste i kazali, za međugeneracijsko pregovaranje. Pojasnite - kakvo?
- Muzejski časopisi iz prošlosti izgledaju drugačije nego obnovljena "Baština". To ne znači da generacije prije nas nisu znale raditi svoj posao - dapače, bez okvira koji je za većinu naših institucija uspostavljen za vrijeme socijalističke Bosne i Hercegovine, mi danas ne bismo imali od čega krenuti. Međutim, zadnjih dvadeset i pet godina taj okvir se sistematski razgrađivao, urušavao, raznosio, pljačkao i u bukvalnom i prenesenom smislu. Istovremeno se dešava i proces aktivnog brisanja naslijeđa - neka vrsta prisilnog zaborava. Nešto je, ipak, preživjelo. Valja nam uspostaviti dijalog sa vitalnim dijelovima konteksta i misli generacija prije nas, kako bismo postojeća iskustva iskoristili za oživljavanje rasprave o naslijeđu i tradiciji. Okviri ove rasprave za generacije koje su tu, a i za one koje dolaze su sljedeći: samodopadnost političkih elita koje žele da nas ubijede da ne postoji nikakva drugačija budućnost osim neprekidne sadašnjosti mora se konstantno preispitivati.

• U osnovi, šta je glavni cilj ponovnog pokretanja "Baštine"?
- Želimo, prije svega, pokazati da je moguće misliti izvan okvira pukog preživljavanja. U Muzeju se svakoga dana borimo za opstanak - upravo danas smo dobili odbijenicu sa nekoga od silnih nivoa vlasti u našoj zemlji: kažu da nisu nadležni da nas finansiraju. Oni, međutim, koji ni za šta na ovom svijetu nisu nadležni, redovito primaju plaće, velike plaće, a nisu dužni, kao mi, da održavaju kuću koja je spomenik kulture i niko ne traži od njih da plaćaju struju za instituciju koja pripada svima nama. Ne možemo prihvatiti da se svakodnevno borimo da Muzej opstane - a da istovremeno ne obavljamo jednu od osnovnih funkcija Muzeja - onu istraživačku i edukativnu. Odlučili smo se za rad. "Baština" je primjer za to - od nemjerljive je važnosti volja i ljubav sa kojima su mnogi, širom Bosne i Hercegovine, prišli ovom projektu. Ako nam je živjeti u strahu od sutrašnjega dana, onda barem pri tome možemo sačuvati razum i ponos.

Problem distribucije

• S obzirom na to da ste kulturna institucija koja je "ni na nebu, ni na zemlji", dakle, još nemate riješen status, kako, uopće, opstajete?
- Teško opstajemo. Mnogo produciramo i na sve strane se neprekidno izvinjavamo - s jedne strane, djelujemo kao institucija koja se najnormalnije razvija: od početka godine otvorili smo tri nove izložbe, a sada i pokrećemo časopis. Ministrima, izgleda, uzalud pišemo pisma i pozivnice. Svaki dan je nova borba: teško je reći da li će ljudi biti sposobni da i ovaj mjesec rade bez plaće i koliko će potrajati strpljenje naših prijatelja i saradnika - budući da sve što radimo oslanjamo se na entuzijazam onih koji su ubijeđeni da je ova institucija vrijedna zalaganja. Nekoliko puta sam o ovome već govorila: manji je problem u sićušnim iznosima koji se u našoj zemlji izdvajaju za kulturu - a mnogo veći je problem distrubucije: od to malo novaca, finansiraju se projekti koji nemaju nikakvoga smisla i od kojih ovo društvo nema nikakve koristi. Teško mi je vjerovati koliko malo kontrole kvaliteta postoji nad novcima koji se ulažu u kulturu. Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine nije ni skupa ni beznadežna institucija - i nekad je suludo koliko nadležnima nedostaje osnovne logike da saberu brojke i odluče se na ono što je najlakše i najkorisnije.

• Muzejska ste ustanova koja arhivira, obrađuje i čuva građu, koja je na dispoziciji i istraživačima i znanstvenicima. Koliko se ona koristi u te svrhe, zašto je nezaobilazna?
- Postoji građa za koju je ovaj muzej jedini baštinik -  mi smo dužni obavljati svoju javnu funkciju i nema izgovora, pa bili oni i opravdani - da ne budemo na usluzi istraživačima/istraživačicama. Sa malo više osnovne sigurnosti mogli bismo ponuditi stručnoj javnosti mnogo više. U ovom trenutku pružamo uvid u građu i korištenje materijala na upit: srećom, ljudi su prepoznali da se Muzej polako otvara za zainteresirane, pa nam se individualno obraćaju. Nadam se da ćemo, kažem, uz mrvicu sigurnosti, biti u stanju da izgradimo sistem saradnje sa akademskim institucijama. U tome bi nam mnogo pomogla digitalizacija. Ovo je još jedan problem - sredstva koja su nam za digitalizaciju potrebna su minimalna, skoro zanemarljiva. Ni za to, međutim, naši dežurni "nenadležni" nisu u stanju "potrošiti" ni jedan sastanak.

Iz naših zbirki

• U Muzeju se organiziraju brojni susreti s književnic(ama)ima, pjesni(kinjama)cima, umjetnic(ama)ima, tu su i razgovori, književne večeri, izložbe etc. Okvirno, šta planirate u ovoj godini, koje nove projekte pokretati?
- Nastavit ćemo, u ovoj godini, saradnju sa PEN centrom BiH. Privodimo kraju planove za gostovanje pisaca/spisateljica iz inozemstva, tokom pet mjeseci, počev od kraja aprila. Kako sam već rekla, od početka godine obnovili smo izložbu Amine Abdičević "Pokret ka novom" - o Jurislavu Koreniću - koja sada gostuje u Galeriji "Gabrijel" Kamernog teatra 55. Trenutno je u našoj galeriji postavljena izložba iste autorice "Magija teatra 55", za koju je dizajn radio Branko Dursum, radi se o vrlo atraktivnoj izložbi koja je rezultat vrijednoga rada i zalaganja kakvo se rijetko viđa. Za obje izložbe već smo pozvani na gostovanja u Zenici. Simbolički smo, za 8. mart, otvorili izložbu "Ničija zemlja" - o zaboravljenoj književnici Veri Obrenović-Delibašić. Pripremamo izložbu o Branku Ćopiću. Nadamo se da ćemo ove godine sudjelovati u obilježavanju dana antifašizma u Tuzli, na Gradačačkim književnim susretima, te da ćemo gostovati na Vukovom saboru u Tršiću, sa našoj stalnom postavkom "Iz naših zbirki". Drago mi je da ni dio naših planova nisam mogla da podijelim s vama, kako ovaj odgovor ne bi bio predug. Uvijek mi je drago kad radimo punom parom. Nemamo se čega stidjeti. Voljela bih kada bi ogroman dio energije koji svakodnevno trošimo brinući o preživljavanju sljedećega dana mogli utrošiti na kreaciju.

Angelina Šimić, Oslobođenje

Povezani članci

vesti 8772569733914235130

Popularno

Novo

BKG

Pretplatite se besplatno

item