Povijesnom muzeju pola milijuna kuna, a MUO pred bankrotom

I u stavci ‘restauriranje građe’ HPM je nadmašio ostale sa 200.000 kuna Prema uvidu u odobrene programe za muzejsko-galerijske djela...

I u stavci ‘restauriranje građe’ HPM je nadmašio ostale sa 200.000 kuna


Prema uvidu u odobrene programe za muzejsko-galerijske djelatnosti Ministarstva kulture za 2015. godinu vidno je smanjenje budžeta u odnosu za prošlu godinu za skoro 2,5 milijuna kuna. Lani je, naime (u manjem proračunu) ukupna suma za navedenu djelatnost bila 9,6 milijuna kuna, a ove godine je 7,2 milijuna.

U dokumentu Odobreni programi u 2015. godini na stranicama Ministarstva kulture, pod Muzejsko-galerijska djelatnost vidi se da su uglavnom svi dobili manje novca. Neke će ustanove zbog toga odustati od nekih planiranih izložbi, no iz tog se budžeta može iščitati i poruka - bez sponzora i partnera više nema izložbi i na državu se više muzeji neće moći oslanjati.

Sve zbog novog muzeja

No, i unutar siromašnog budžeta nekoliko je ustanova prošlo relativno bolje. Višom sumom, od 502.500 kuna, među rijetkima se može pohvaliti Hrvatski povijesni muzej, a za popularni Muzej za umjetnost i obrt odobreno je samo 105.000 kuna. Posebno je uočljiva i velika razlika u dijelu “restauriranje muzejske građe” kod ova dva muzeja, oba bogata fundusom u depoima - za MUO je izdvojeno 10.000 kuna, dok je za zaštitu muzejske građe-restauriranje za HPM odvojeno 200.000 kuna.

Nataša Mataušić, v.d. ravnateljice Hrvatskog povijesnog muzeja, objašnjava da se kod njih eksponati restauriraju nešto intenzivnije za potrebe budućeg novog muzja.

- Stalni postav će u novom muzeju biti pojačan pa je nužno obnoviti dosta muzejske građe. Restaurirat će se namještaj, slike, skulpture, papiri, tkanine, zastave, uniforme... I odobreni je novac upola manji od onog što bi bilo nužno - ističe Mataušić.

Neki od znamenitih predmeta koji će se restaurirati za novi muzej su namještaj obitelji Mažuranić, komoda obitelji Drašković, jedan secesijski suncobran, kabanica časnika domobranskog zrakoplovstva NDH, dvije kape titovke, spomen slika s portretom kralja Aleksandra, atlas iz sredine 18. stoljeća, lepeza s pravničkog plesa iz 1848. godine tiskana u tiskari Ljudevita Gaja, portret maršala Tita slikara Vilka Šeferova.

Zanimljivo je i da se na nedavno održan natjačaj za ravnatelja HPM nitko nije javio! Dosadašnja ravnateljica Ankica Pandžić odustala je zbog burnih događanja oko novog muzeja.

U MUO su, pak, šokirani budžetom koji su dobili. Iznos od 105.000 kuna za ovu godinu, u odnosu na 250.000 kuna lani, smatraju u MUO, dovoljno govori sama za sebe. Lani su dobili i 200.000 kuna za dodatne stavke.

- To je kazna! Ne mogu sve drukčije objasniti jer otkad sam ravnatelj, a i za vrijeme prošlog ravnatelja, nikad nismo dobili tako malo - ističe Miroslav Gašparović, ravnatelj MUO.

Upitan “Klasicizam”

Gašparović smatra da je sve to posljedica njegova istupa protiv Zakona o muzejima koji je nedavno poslan Saboru.

- I s prijašnjim sam se ministrima sukobljavao, nismo nikad bilo “libling” Ministarstva, ali ovakve posljedice nikad nisu bile po muzej. Zaboravlja se da smo nadležni za četiri restauratorske radionice, a za restauriranje građe dobili smo 10.000 kuna... - smatra.

Za veliku izložbu “Klasicizam u Hrvatskoj”, koju su planirali pripremiti početkom iduće godine, izdvojeno je 10.000 kuna. Gašparović smatra da je ugroženo održavanje same izložbe.

Sve u svemu, ni ostali muzeji u Hrvatskoj nisu znatno bolje prošli. Upola manje novca nego lani dobio je Arheološki muzej u Zagrebu, Hrvatski prirodoslovni muzej i Muzej suvremene umjetnosti.

Rijetki su oni kojima je potpora ostala ista, jedan od njih je Muzej grada Splita, koji je i ranije dobivao samo 80.000 kuna.

Bez sponzora nema izložbi

“Ne bunim se. Vrijeme je da muzeji počnu, osim što su na državnim jaslama, i sami zarađivati. Ja sam našla sponzora za čitavu godinu”, kaže Jasminka Poklečki Stošić, ravnateljica Umjetničkog paviljona, koja je od Ministarstva kulture dobila 15 tisuća kuna za muzejsku djelatnost i 60 tisuća za galerijsku. Osim toga, za predstojeću Rodinovu izložbu država i grad dali su po 400.000 kuna (Paviljonu i Muzejima Meštrović). Jasmina Bavoljak, v.d. ravnateljice Klovićevih dvora, ističe: “Budžeti su nam u skladu sa situacijom u zemlji. Od Grada Zagreba smo dobili 90 tisuća kuna za Toulouse-Lautreca, potražit ćemo i sponzore, no vjerojatno ćemo pomaknuti izložbu na 2016. No, zato smo za izložbu Street arta, suvremenih francuskih autora u sklopu Rendez-Vouz dobili 700 tisuća kuna”, kaže.

Jutarnji list

Povezani članci

vesti 4545962012836783254

Popularno

Novo

BKG

Pretplatite se besplatno

item