Izdavači i književnici o fenomenu pisane riječi: Kakav svijet, takva i knjiga

U čast dvojice velikih pisaca za koje je zvanično, zbog neslaganja u gregorijanskom i julijanskom kalendaru, u istoriju svjetske književno...

U čast dvojice velikih pisaca za koje je zvanično, zbog neslaganja u gregorijanskom i julijanskom kalendaru, u istoriju svjetske književnosti upisano da su umrli na isti, to jest današnji dan 1616. godine, ovaj datum prije 20 godina na konferenciji UNESCO-a upisan je kao Svjetski dan knjige i autorskih prava.
Stoga, 23. aprila tradicionalno se čitaju odlomci "Don Kihota" širom planete, što neće zaobići ni Beograd, gdje će tačno u podne Dragan Bjelogrlić, Rambo Amadeus i druge javne ličnosti publici prezentovati avanture slavnog viteza. Međutim, današnji dan bio je zgodna prilika i da popričamo sa izdavačima i nekim od književnika za djecu i odrasle. Pitali smo ih koji je značaj knjige u regionu, koje su to knjige koje dostižu zavidne tiraže, koliki su honorari i čitanost savremenih pisaca, te koja je forma knjige popularna danas.
Raša Popov, književnik
"Kod nas nešto zapinje, kod nas ljudi vole elektronske spravice, ima fanatika, ali niko nije kupio elektronsku knjigu. Ja sam bio u Moskvi, na venčanju svoje unuke, Rusi u metrou drže pred sobom elektronske knjige i čitaju elektronske knjige - to je veoma važan trenutak, jer predstavlja sukob između papirne, Gutembergove knjige i elektronske sprave, kompjutera. Mi nismo još razrešili taj konflikt, mi smo još u devetnaestom veku", rekao je za "Nezavisne novine" srpski književnik Raša Popov, koji ističe da današnji datum za njega ima posebnu draž, stoga je i obišao Šekspirovu kuću u Stratfordu, a kako kaže, pronašao je i u Madridu kuću u kojoj je Servantes umro. Što se izdavaštva i autorskih prava tiče, Raša kaže da mu prenose prijatelji izdavači da kod njih nikad nije bila gora situacija, te da je za posljednju knjigu koju je napisao dobio honorar 20.000 dinara (oko 325 KM).
"Kada je Ršumović bio isteran sa televizije raznim nekorektnostima, postao je izdavač u izdavačkoj kući. On je objavio 'Knjigu o Milutinu' Danka Popovića, ona je imala 29 izdanja, to je bilo osamdesetih i devedesetih godina, to su zlatne godine izdavaštva", kaže Raša.
Milomir Kragović, književnik i izdavač
Sa druge strane, književnik i glavni i odgovorni urednik za izdavaštvo u "Večernjim novostima" Milomir Kragović kaže da je ova kuća za 10 godina, koliko se bavi izdavaštvom, prodala oko 7.500.000 knjiga, dok je knjiga Žarka Lauševića prodana u rekordnih 335.000 primjeraka.
"Ja mislim da i sajam knjiga pokazuje zapravo u Beogradu, pošto je najmasovniji sajam u regionu, da narod voli knjigu. Iako je velika ekonomska kriza, mislim da imamo dobre pisce i da su naše knjige dosta jeftine. Recimo, 'Novosti' nemaju knjigu koja je skuplja od 500 dinara (oko osam KM), tako da se može reći da uz veliki broj izdavača mi smo postali evropski centar u izdavaštvu", rekao je Kragović, koji ipak smatra da bi Ministarstvo prosvete trebalo više da se bavi otkupom knjiga jer postoji mnogo biblioteka sa siromašnim fondovima.
"Mislim da su danas dobri pisci manje čitani, jer takozvana tabloidizacija ušla je u dobar deo izdavačkih kuća tako da mi imamo, što bi neko rekao, neku voditeljsku književnost, što nije dobra literatura. Čini mi se da se moraju više lansirati kvalitetni savremeni pisci, prema tome nekada je ta mlađa literatura bila mnogo cenjenija kod nas", zaključio je Kragović.
Jelena Lengold, književnica
Jelena Lengold, književnica, smatra da je knjiga danas otprilike onakva kakav je i svijet.
"Što je i logično, jer sudbina umetnosti uvek ide u korak sa sudbinom sveta. Dakle, knjiga je postala roba, više se razmišlja o njenom marketingu i pakovanju nego o sadržaju, a poželjno je da sadržaj bude neka primamljiva i skupa šarena laža. Sve izvan knjige prodaje knjigu, pa je tako od neobične važnosti postao i seksepil autora, kao i njegova spremnost da bude deo džet-seta i stalni gost zatupljujućih TV emisija. Jednom rečju, knjiga danas prati opšti trend pomerenih vrednosti", navela je Lengoldova.
Ona je dodala da, međutim, postoji jedan gotovo tajni red čitalaca koji još znaju šta treba čitati i koji se ne polakome nikad na korice sa šljokicama.
"Takvih je čitalaca malo, ali su dragoceni, i ja verujem da će upravo oni preneti vrednosni sistem u neko sledeće razdoblje. A što se tiče razvoja tehnologije, ja tu ne vidim nikakav problem: knjiga je knjiga, ma u kom obliku se čitala", zaključila je ona.
Jovo Čulić, pisac za djecu
"Ono čega smo se svi pribojavali zadnjih dvadesetak godina nije se desilo. Inernet nije pobijedio knjigu. I ja zato radosno kličem: Uraa uraaa uraaaaa.
Kada se knjiga izborila sa pojavom radija pa onda malo kasnije i televizije, videa, raznih igrica, pojavio se internet kao jedan od najvećih njenih konkurenata. Internet, koji je, mora se priznati, ipak višestruko dobar i koristan. Ali ono što nije dobro jeste to što nas je počeo otuđivati i udaljavati od ljudi koji su nam tako blizu, tu u našem bližem okruženju. Čak je prijetio da će pored knjige ugroziti i živu komunikaciju među ljudima", istakao je Jovo Čulić, banjalučki pisac za djecu.
Dodavši da je uvjeren da do toga neće doći jer ako je na nedavno završenom međunarodnom konkursu za najljepšu pjesmu "Dječijeg carstva" u Banjaluci stiglo nekoliko hiljada radova iz šest država regiona, i to ne bilo kakvih pjesama, nego sve samih bisera kojih se ne bi postidjeli ni najveći svjetski pjesnici, pisana riječ je pobijedila i ovoga puta.
"Knjiga u ljudskim životima slovi još kao 'čovjekov najbolji prijatelj' i mislim da će to mjesto držati sve do pojave nekog novog medija, a onda vidjećemo" naglasio je Čulić.
Novosti

Povezani članci

vesti 974437500612675716

Popularno

Novo

BKG

Pretplatite se besplatno

item